OPŠTINA

ALEKSANDROVAC

Naslovna strana ] [ O Aleksandrovcu ] Dokumenta ] Opštinska uprava ] Geo položaj ]

Naslovna strana
O Aleksandrovcu
Dokumenta
Opštinska uprava
Geo položaj

O Aleksandrovcu!

Naselje Kožetin nastalo je na dnu amfiteatra nekadašnjeg neogenog jezera, na njegovom zapadnom obodu. Prirodni je geografski centar Župe koja je smeštena u centralnom delu Srbije. Otud je ovo naselje kroz istoriju igralo vrlo često značajnu ulogu u njenom razvoju.

Naselje se razvijalo na uzanim terasama Kožetinske reke i Popovačkog potoka, koje se na istočnoj strani naselja sliva u Kožetinsku reku. To je bilo "Kožetinsko dolne", kako se pominje u srednjevekovnim istorijskim izvorima. "Kožetinsko gornje" kao naselje formirano je na prostoru oko crkve na uzvišenju od 404 m nadmorske visine.

Kožetinska crkva
Kožetinska crkva

Ne zna se pouzdano kada je ovde niklo prvo naselje. Do sada su konstantovana dva bronzano-dobska lokaliteta - "Ivkovića kuće" i "Džodin vinograd", a verovatno iz gvozdenog doba - lokalitet "Stepića kuće". Arheološke pojave kod Kožetinske crkve i na Radovcu, uz druge elemente, trebalo bi vezivati za Kelte. Još u vreme Kelta, koji su u ove krajeve stigli u 4. veku pre naše ere, ovde je bilo pagansko svetilište. Na prostoru oko Kožetinske crkve iskopavani su arheološki predmeti iz tog, i nešto kasnijeg, vremena. Verovatno je na ovom dominantnom uzvišenju bio formiran svojevrsni akropolj. U Letopisu aleksandrovačke crvke zapisano je da je crkva izgrađena na temeljima neke ranije crkve.

Tu je moguće tražiti poreklo naziva naselja Kožetin. Što se tiče etimologije naziva, postoje dva tumačenja. Po prvom, kelti, romanizacijom po dolasku u ove krajeve, prihvataju rimske kultove. Boginja lova i meseca Dijana, postaje glavna boginja Kelta. Moguće je da je njihov Dijanijum (svetilište) bilo na prostoru kod današnje crkve. Kako je Dijani kao boginji lova bila, između ostalog, posvećena i Koza (corpa), to je naselje moglo imati naziv Corpium, odnosno, u slovenskom prevodu u obliku augmentativa na -etina, Kozetina, što je daljom transformacijom dovelo do sadašnjeg naziva Kožetin.

Po drugom tumačenju, na osnovu legende, na tom mestu je postojala crkva, ne zna se iz kojeg vremena, pokrivena kožom. Naselje je po toj koži dobilo naziv Kožetin, odredno Kožni, u obliku augmentativa na -etina, dao je naziv Kožetina, odnosno u daljem razvoju dolazi do naziva mesta Kožetin

Kožetin 1882. godine dobija naziv ALEKSANDROVAC, ukazom Kralja Srbije Milana Prvog, a na zahtev stanovnika Kožetina.

Ukaz Kralja Srbije Milana Prvog o promeni imena Kožetin u Aleksandrovac

Mi
Milan Prvi
po milosti Božijoj i volji narodnoj
Kralj Srbije

Na predlog Našeg Ministra unutrašnjih dela rešili smo i rešavamo:

da se varošica Kožetin, u okrugu Kruševačkom, po izjavljenoj želji njenih stanovnika, od sada zove "Aleksandrovac".

Naš Ministar unutrašnjih dela neka ovo rešenje izvrši.

19-og juna 1882. godine
u Beogradu.

Ovaj ukaz izvršen je ovako:

1. Pismom u prepisu saopšten načelništvu Kruševačkom i naređeno mu da ga odmah izvrši,

2. Pečat za novine da se štampa.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Hvala na poseti!