|
O Aleksandrovcu!
Naselje Kožetin nastalo je na dnu amfiteatra
nekadašnjeg neogenog jezera, na njegovom zapadnom obodu. Prirodni je
geografski centar Župe koja je smeštena u centralnom delu Srbije. Otud je
ovo naselje kroz istoriju igralo vrlo često značajnu ulogu u njenom razvoju.
Naselje se razvijalo na uzanim terasama Kožetinske reke i
Popovačkog potoka, koje se na istočnoj strani naselja sliva u Kožetinsku
reku. To je bilo "Kožetinsko dolne", kako se pominje u
srednjevekovnim istorijskim izvorima. "Kožetinsko gornje" kao naselje
formirano je na prostoru oko crkve na uzvišenju od 404 m nadmorske visine.
 |
|
Kožetinska crkva
|
Ne zna se pouzdano kada je ovde niklo prvo naselje. Do sada
su konstantovana dva bronzano-dobska lokaliteta - "Ivkovića kuće" i "Džodin
vinograd", a verovatno iz gvozdenog doba - lokalitet "Stepića kuće".
Arheološke pojave kod Kožetinske crkve i na Radovcu, uz druge elemente,
trebalo bi vezivati za Kelte. Još u vreme Kelta, koji su u ove krajeve
stigli u 4. veku pre naše ere, ovde je bilo pagansko svetilište. Na prostoru
oko Kožetinske crkve iskopavani su arheološki predmeti iz tog, i nešto
kasnijeg, vremena. Verovatno je na ovom dominantnom uzvišenju bio formiran
svojevrsni akropolj. U Letopisu aleksandrovačke crvke zapisano je da je
crkva izgrađena na temeljima neke ranije crkve.
Tu je moguće tražiti poreklo naziva naselja Kožetin. Što se
tiče etimologije naziva, postoje dva tumačenja. Po prvom, kelti,
romanizacijom po dolasku u ove krajeve, prihvataju rimske kultove. Boginja
lova i meseca Dijana, postaje glavna boginja Kelta. Moguće je da je njihov
Dijanijum (svetilište) bilo na prostoru kod današnje crkve. Kako je Dijani
kao boginji lova bila, između ostalog, posvećena i Koza (corpa), to je
naselje moglo imati naziv Corpium, odnosno, u slovenskom prevodu u obliku
augmentativa na -etina, Kozetina, što je daljom transformacijom dovelo do
sadašnjeg naziva Kožetin.
Po drugom tumačenju, na osnovu legende, na tom mestu je
postojala crkva, ne zna se iz kojeg vremena, pokrivena kožom. Naselje je po
toj koži dobilo naziv Kožetin, odredno Kožni, u obliku augmentativa na
-etina, dao je naziv Kožetina, odnosno u daljem razvoju dolazi do naziva
mesta Kožetin |